Постови

Приказују се постови за септембар, 2017

Dead or Alive: gole ženske i lažni kung fu

Слика
Koei Tekmo je japanska kompanija za proizvodnju video igara u čijem se opusu najviše ističu serijali Nindža Gaiden (do pojave igre Dark Souls važio je za najtežu igru ikad) i Dead or Alive . Ovaj drugi čini pet do sada objavljenih naslova koji su po žanru trodimenzionalne borilačke igre. Mali istorijski podatak, prva borilačka igra tog tipa bio je Virtua Fighter , koji je postavio osnove i smernice za sve naredne igre, a danas je u širim krugovima najpoznatiji i najpopularniji svakako Tekken . Ono što je karakteristično za DoA serijal, što ga odvaja od drugih igara istog tipa i što prvo upada u oči jeste činjenica da je većina likova ženskog pola. U poslednjoj igri, Dead or Alive 5: Last Round , dvadeset i jedan od ukupno 35 boraca su devojke ili žene, dakle dve trećine, dok je u praktično svim drugim igrama ta razmera obrnuta u korist muškaraca. Ne samo da devojke dominiraju na posterima već su i prikazane na veoma seksualizovan način, u kupaćim kostimima ili drugim odevnim ko

Tajna istorija Tvin Piksa

Слика
Nedavno je završena famozna treća sezona serije Twin Peaks , snimljena nakon čitavih 25 godina pauze. Ostavila nas je bez odgovora na mnoga pitanja, u situaciji da moramo sami da povezujemo razbacane parčiće informacija, sa potpuno novim elementima mitosa uvedenim pred sam kraj. U takvoj situaciji interesantno je okrenuti se knjizi Tajna istorija Tvin Piksa (The Secret History of Twin Peaks) koju je prošle godine (18. oktobra 2016) objavio Mark Frost, racionalniji i konvencionalniji član stvaralačkog dueta Frost/Linč. Dizajnirana kao epistolarni roman, namera ove knjige bila je da obožavaocima serije, ali i onima koji je još nisu pogledali, pruži podsećanje na događanja od pre 25 godina, uz proširivanje pozadine, narativa, kao i biografije mnogih likova. U njoj možemo naći mnoge autentične dokumente iz stvarnosti (novinski članci, govori političara, akta sa kojih je skinuta oznaka poverljivo) ali mnogi od njih su i izmišljeni za potrebe priče. Premisa je sledeća: FBI je pronaš

Džeremaja Džonson

Слика
Džeremaja Džonson je američki vestern u režiji Sidnija Polaka iz 1972. godine. Zasnovan je na dve knjige: Planinski čovek Vardisa Fišera i Ubica Vrana Rejmonda V. Torpa i Roberta Bankera. Glavnog junaka, delimično osmišljenog po uzoru na legendarnog planinskog čoveka Žderača džigerice Džonsona, tumači Robert Redford. Dok se većina drugih vesterna dešava na Divljem zapadu, u gradićima koji se muče da izgrade civilizaciju i vladavinu zakona, a fokus je na ljudima i njihovom udruživanju u zajednicu u borbi za bolju budućnost, Džeremaja Džonson prikazuje živote ljudi koji su svesno ostavili civilizaciju i velika ljudska društva za sobom. Glavni junak je veteran Meksičkog rata koji odlazi da živi u Stenovite planine potpuno sam, naoružan jednom puškom i sa nešto opreme, konjem i magarcem. Mi od njega nikada ne saznamo šta ga je nagnalo da sve napusti, međutim tokom filma nam se predočava jedan način života koji je prost i pošteđen suvišnih političkih komplikacija i moralnih d

Borba svetlosti i tame: Zašto je Gantz imao razočaravajući završetak?

Слика
Ganc (Gantz) je manga (japanska reč za strip) čiji je autor Hiroja Oku, objavljivana je u periodu od 2000. do 2013. u ukupno 383 poglavlja sakupljenih u 37 albuma i po demografskom uzrastu njenih čitalaca spada u kategoriju seinen , dakle štivo za malo stariju publiku, od adolescentskog uzrasta pa nadalje. To, generalno govoreći, a i u ovom konkretnom slučaju, znači da na stranicama tog tipa mange ima dosta prizora nasilja, seksa i drugog eksplicitnog sadržaja, kao i da je ton pripovedanja malo ozbiljniji i zreliji. Među publikom je u poslednjoj fazi narativa, a pogotovo nakon što je čitava priča završena, vladao opšti konsenzus da se od ovog serijala više očekivalo i da je više zadirkivao i dražio nego što je zapravo isporučio. Neki su tvrdili da je problem u tome što priča o vampirima nije dovoljno objašnjena i što je preuranjeno skrajnuta u drugi plan, drugi su uzroke nalazili na drugim mestima. Po mom mišljenju radi se o paušalnim primedbama koje se fokusiraju na sporedne ele