Постови

Приказују се постови за октобар, 2017

Godine koje su pojeli skakavci

Слика
Za Borislava Pekića se bez sumnje može reći da je jedan od naših najvećih pisaca, sa impozantnim spisateljskim opusom u koji spadaju Zlatno runo , Vreme čuda , Besnilo , Hodočašće Arsenija Njegovana i druga dela. Osim po svom značajnom književnom radu poznat je i po burnom političkom životu, ili je bolje reći po snošenju posledica za svoja politička uverenja. Godine 1948. uhapšen je zbog članstva u tada ilegalnoj studentsko-gimnazijskoj organizaciji Savez demokratske omladine Jugoslavije i osuđen na petnaest godina robije a pomilovan je nakon odležanih šest. O svojim zatvorskim iskustvima sačinio je trilogiju Godine koje su pojeli skakavci četrdeset godina nakon nemilih događaja koji su obeležili to vreme. Nakon puštanja na slobodu komunističke vlasti su nastavile da mu prave probleme pa je bio primoran da napusti zemlju i odseli se u London. Bio je jedan od trinaest intelektualaca koji su obnovili Demokratsku stranku. Pekić se u knjizi poziva na druge autore koji su takođe pis

Grad palih anđela

Слика
L.A. Noire je video igra razvojnog studija Rockstar Games, poznatog po naslovima kao što su Grand Theft Auto , Red Dead Redemption i Max Payne, izbačena na tržište 2011. godine a idejno i vizuelno  osmišljena po uzoru na poseban žanr filmova u Holivudu - radi se o noar filmovima (na francuskom noir znači crno) koji su bili na vrhuncu popularnosti od ranih četrdesetih do kasnih pedesetih godina dvadesetog veka. Ono što karakteriše te filmove jesu crno-bela tehnika, igra svetlosti i senke po uzoru na nemački Ekspresionizam, akcenat na cinizmu i seksualnim motivima likova kao i komplikovani zapleti, sa čestim prekidima u narativnom toku i upotrebom 'flešbekova' (skokova u prošlost) po uzoru na pisce tzv. tvrdo kuvanih detektivskih romana (hard-boiled) kao što su Dašijel Hemet i Rejmond Čendler. Filmovi čiji su uticaji najočigledniji u igri jesu Goli grad ( The Naked City - čitavo jedno poglavlje nosi isto ime, i zaplet je preuzet iz filma), Crna Dalija ( The Black Dahlia ),

Evropska ideologija: Sloboda u zaključivanju

Слика
Dragoš Kalajić (1943-2005) je jedan od intelektualaca koji u poslednjih trideset godina nisu bili ni izbliza onoliko medijski eksponirani poput nekih drugih ali koji su ipak ostavili traga na kulturnoj, pa i političkoj sceni Srbije i svih država koje su prethodile njenom današnjem statusu. Diplomirao je 1952. na Akademiji lepih umetnosti u Rimu a u Italiji je došao u dodir sa učenjima mislilaca poput Julijusa Evole, Kurcija Malapartea, Ezre Paunda i drugih. Vodio je serijal emisija Mon Blan na televiziji Palma krajem osamdesetih i početkom devedesetih u kojima je iznosio svoje ideje. Na Jutjubu se mogu naći njegovi intervjui u kojima govori o postojanju masonskih zavera i uticaja širom Evrope i Srbije. Evropska ideologija , objavljena 2004, njegova je poslednja knjiga i u njoj se Kalajić bavi svojom vizijom evropskog identiteta - šta je to što čini evropskog čoveka, koje su to vrednosti, tradicije i kulturne odrednice koje povezuju sve narode na starom kontinentu. Po Kalajiću sv

Holivudski rukopis

Слика
Holivudski rukopis (podnaslov filmofilski udžbenik) je knjiga našeg proslavljenog scenariste, filmskog kritičara i profesora Filmske dramaturgije na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, Nebojše Pajkića. Pisana je pre svega za studente ali može biti veoma informativna i za laičkog filmofila, po pažnji koju poklanja i informacijama koje daje o režiserima iz tzv. 'Zlatnog doba' Holivuda (dvadesete i tridesete godine dvadesetog veka) kao što su Raul Volš, Nikolas Rej, Vilijam Velman i drugi. U svojoj analizi autora Pajkić se oslanja na američkog filmskog kritičara Endija Serisa, konkretno njegovo delo The American Cinema: Directors and Directions 1929–1968, na njegovu klasifikaciju velikog broja režisera, pri čemu se dovodi u pitanje njegovo eventualno  potcenjivanje ili ideološka obojenost u vrednovanju nekih od njih. Jedan od termina koji se provlači kroz čitavo delo jeste Amerikana u holivudskom filmu. Naime mnogi od prikazanih režisera su nastojali da uhvate autentičn

Povratak religiji: konzervativac Česterton i anarhista Tolstoj

Слика
Gilbert Kit Česterton (1874-1936) je bio engleski pisac, pesnik, filozof i laički teolog, tvorac fiktivnog lika oca Brauna, katoličkog sveštenika koji rešava zločine upotrebom intuicije i oslanjajući se na svoje poznavanje ljudske prirode, za razliku od deduktivnih metoda egzaktne kriminologije Šerloka Holmsa. Poznat je i po spisima Ortodoksija i Večni čovek . Za sebe je govorio da je ortodoksni ili pravoverni hrišćanin i tu pravovernost je vremenom našao u Katoličkoj crkvi. Danas je između ostalog poznat po tome što ga često citira Slavoj Žižek. O Lavu Tolstoju (1828-1910) naravno ne treba praviti preveliki uvod - jedan od najpoznatijih pisaca svih vremena, autor romana Ana Karenjina i Rat i mir , kao i spisa Ispovest u kojem je izneo detalje o teškoj egzistencijalističkoj krizi u kojoj se našao i spasu od iste u povratku hrišćanstvu - prvo u okrilju Pravoslavne crkve a potom na poziciji hrišćanskog anarhiste. Ono po čemu su ova dva autora slična jesu spisi Ortodoksija